Popis i procena imovine
​kod raspravljanja zaostavštine

Podaci o imovini ostavioca upisuju se i smrtovnicu, ali s obzirom da se prilikom sastavljanja smrtovnice matičar oslanja na iskaze srodnika, podaci o imovini ostavioca sadržani u smrtovnici najčešće nisu najpouzdaniji. 

Zbog toga popis i procena imovine mogu se vršiti i ostavinskom postupku i pravila popisa i procene imovine sadržana su u Zakonu o vanparničnom postupku. Sud nije dužan da u svakom slučaju vrši popis i procenu imovine, ali zakonom su propisani slučajevi u kojima je sud dužan da donese odluku (izvrši) popis i procenu imovine:

1. Kada to zahtevaju naslednici
2. Kada se ne zna za naslednike ili za njihovo boravište
3. Kada su naslednici lica koja usled maloletstva, duševne bolesti nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima
4. Kada zaostavština treba da se preda državi jedinici lokalne samouprave ili pravnom licu
5. U drugim opravadanim slučajevima

Da li se popis i procena imovine može vršiti i pre pokretanja ostavinskog postupka i kako?
Takođe popis i procena imovine mogu da se vrše i bez odluke suda, odnosno mogu je tražiti naslednici i pre pokretanja ostavinskog postupka, kada će to učiniti  javni beležnik. 

Javni beležnik takođe vrši popis i procenu imovine kada se popis i procena imovine vrši na osnovu odluke suda.

Koja imovina se popisuje i procenjuje?

Popisuje se ona imovina koja se nalazila u posedu ostavioca u momentu njegove smrti. U posedu su i one stvari za koje se tvrdi da nisu u imovini ostavioca (dakle i tuđe stvari u njegovoj državini). Takođe se popisuju i stvari koje su u vlasništvu ostavioca ali se nalaze u posedu drugog lica (npr. ostavilac je pozajmio ili rentirao neku svoju stvar).

Kako se obavljaju popis i procena imovine?

Popis i procena imovine vrše se u prisustvu dva punoletna građana a kada je to potrebno i uz prisustvo veštaka. Takođe popisu i proceni imovine može da prisustvuje svako pravno zainteresovano lice.​​
sud

©